Aplikativni softver. Verzije i modifikacije programa
Aplikativni softver. Verzije i modifikacije programa
To su programi za rešavanje različitih problema, npr. obradu teksta, rad sa tabelama, crtanje…
Programi za obradu teksta:
Oni služe za:
- unošenje teksta u računar
- modifikaciju unetog teksta i
- oblikovanje teksta za štampanje
Unošenje teksta je početno smišljanje i otkucavanje dokumenta. Modifikacija ili editovanje je svako menjanje sadržaja dokumenta. Oblikovanje ili formatiranje je priprema dokumenta da lepo izgleda kad bude odštampan.
Postoje dve vrste programa za obradu teksta. Kod jednih se tekst ukucava u običnom editoru, a između teksta se ukucavaju komande za procesor teksta To znači da korisnik prilikom kucanja ne vidi na ekranu izgled svog teksta. Ako želi da ga vidi mora da prekine kucanje, pokrene program za obradu i posle toga pokrene program za pregled. Ako nešto mora da promeni opet mora da se vrati u editor. Tipičan primer iz ove grupe programa jeste TEH. Kod savremenih programa za obradu teksta korisnik za vreme kucanja vidi na ekranu kako će dokument približno izgledati kad bude odštampan.
Programi za rad sa tabelama
Ovi programi imaju na ekranu prikazane tabele, podeljene na vrste i kolone. Okruženje u kome se odvija rad programa čine:
- radne tabele za unošenje, računanje i analizu podataka
- grafikoni za grafičko predstavljanje podataka
- baze podataka za obradu velikog broja informacija
- posebne mogućnosti za formatizovanje, grafiku i kreiranje štampanih i trenutnih izveštaja
Radne tabele se sastoje od ćelija u koje se unose podaci, koji mogu biti izvorni i izvedeni. Izvorni podaci se unose u ćeliju direktno, dok se izvedeni formiraju u ćeliji pomoću formula u kojima se pozivaju izvorni ili drugi izvedeni podaci. Podaci u tabeli mogu se predstaviti grafikonima raznih oblika.
Programi za upravljanje bazama podataka
Koriste se za manipulaciju velikim brojem podataka. Svaki logički skup podataka čini bazu podataka . Sistem za upravljanje bazama podataka treba da obezbedi najosnovnije funkcije:
- kreiranje baze podataka,
- ponovni pristup podacima,
- modifikaciju podataka,
- sortiranje podataka,
- kontrolu pristupa podacima i
- formiranje izveštaja.
Programi za obradu crteža
Oni se primenjuju za predstavljanje crteža na vektorski način. Prema nameni, dele se na programe koji su više namenjeni dizajnu i na programe koji su prvenstveno namenjeni tehničkom crtanju.
Programi za obradu slika
Primenjuju se za predstavljanje slike u računaru na rasterski način. Koriste se za unošenje slike u računar pomoću odgovarajućeg uređaja i njihovu obadu.
Programi za animaciju
Oni omogućavaju stvaranje: pokretnih slika, filmskih sekvenci idt., zatim kombinovanje raznih tehnika, vizuelnih i zvučnih efekata. Koriste se u dizajnu, projektovanju, za pravljenje reklamnih spotova i mnoge druge primene.
Programi za obradu zvuka
Primenjuju se za obradu zvučnih zapisa na sličan način kao što se procesori teksta primenjuju za obradu teksta. Oni omogućavaju komponovanje, unošenje u računar postojećih dela kao i različite naknadne obrade unetih zvučnih zapisa.
Programi za proračune u nauci i tehnici
Primenjuju se u različitim naučnotehničkim proračunima. Namenjeni su užem broju korisnika za koje je program predviđen.
Igre
Posebnu veliku grupu aplikativnih programa čine igre, koje predstavljaju znatan deo industrije softvera.
Programska podrška računara. Operativni sistem. Sistemski softver
Programska podrška računara. Operativni sistem. Sistemski softver
Svi programi koji se nalaze u računaru čine softver. Softver se deli na:
– operativni sistem
– sistemski softver
– aplikativne programe
Operativni sistem
Operativni sistem – kompleksan program sastavljen od skupa programa koji treba da obezbede lako i efikasno korišćenje računara.
Četiri klasifikacije O.S.
1. Broj programa
Sa stanovišta broja programa koji mogu istovremeno da budu u memoriji:
– monoprogramski
– multiprogramski
Monoprogramski – omogućava da računar drži u memoriji i izvršava samo jedan program.
Multiprogramski – omogućava da se u centralnoj memoriji računara nalazi istovremeno više programa, od kojih u svakom trenutku može da radi samo jedan. Redosled i vreme izvršavanja svakog programa određuje operativni sistem. On tretira računar kao skup resursa i pokušava da dodeli ove resurse programima, tako da računar kao celina bude što efikasnije iskorišćen. Resursi računarskog sistema su procesor, memorija, datoteke na disku kao i ostali uređaji koji su priključeni na računar. Deljivi resursi su: centralna memorija, datoteke na disku. Nedeljivi resursi:procesor, periferne jedinice.
Operativni sistem dodeljuje ove resurse programima na određeno vreme i po završetku ih oduzima i dodeljuje drugom programu.
2. Broj korisnika
Sa stanovišta broja korisnika koji mogu istovremeno da koriste računar:
– jednokorisnički
– višekorisnički
3. zadavanje komandi
Sa stanovišta načina zadavanja komandi:
– operativni sistem komandnog tipa(DOS , UNIX)
– grafički operativni sistem ( WINDOWS, LINUX )
4. Prenosivost
Sa stanovišta prenosivosti na različite arhitekture računara na prenosive I neprenosive.
Razvoj operativnih sistema
Razvoj hardvera prati razvoj softvera
Prvi računari nisu imali operativni sistem
Prvi operativni sistemi su bili monoprogramski
70-tih godina nastaju prvi multiprogramski operativni sistemi (backgroun/foreground)
Kod PC računara prvi O.S bio je MS DOS
Funkcije O.S.
Glavne funkcije operativnog sistema su:
- kontrola procesa
- upravljanje memorijom
- upravljanje jedinicom
Zadatak multiprogramskog o.s. je da se smanji ukupno utrošeno vreme rada računara na izvršavanje svih programa u odnosu na vreme koje bi bilo potrebno da se izvšavaju programi jedan po jedan.
Sistemski softver
Osim operativnog sistema za normalno korišćenje računara potrebni su i drugi programi koje koriste svi ili veći broj korisnika a nazivaju se sistemski softveri.
U sistemski softver ubrajamo:
- programe prevodioce
- veznike
- usluzne programe
Programi prevodioci
Veznici (drajveri)
Programi za korišćenje različitih perifernih jedinica i drugih uređaja
Svaki uređaj koji se priključi na računar mora da ima i odgovarajući program koji se zove drajver i koji komande date iz nekog programa prema nekom usvojenom standardu pretvara u komande koje uređaj razume.
Uslužni programi
Olakšavaju korisnicima pojedine poslove koji se često obavljaju. Ovi programi mogu biti dodatak operativnom sistemu ali ih i korisnici mogu sami pisati.